Upoznajte graševinu

Foto: wineroad.atlantis-travel.hr

Graševina je srednjoeuropska i istočnoeuropska sorta na čijem se utvrđivanju porijekla još uvijek radi. U pisanim izvorima se navode razne teorije, od jedne da je francuska sorta, druge da je talijanska, treće da je rumunjska a postoje i razni autori koji porijeklo pripisuju još i nekim drugim zemljama.

 

Ono što se sa sigurnošću može zaključiti je da je graševina prije svega sorta podunavskih zemalja, to jest sorta zemalja podunavskog bazena. Naime, uzgajaju je sve podunavske zemlje; Rumunjska, Srbija, Hrvatska, Mađarska, Slovačka i Austrija, te još nekoliko koje to nisu, ali graniče s navedenima – Italija, Slovenija, Češka i Makedonija. U vrlo malim količinama se pronalazi u još niz zemalja od kojih je najudaljenija Španjolska gdje je maloj lokalnoj sorti iz pokrajine Ribere del Guardina genetskom analizom ustanovljena istovjetnost s graševinom.


Svoju veliku raširenost ova sorta je izgradila ponajprije zbog svojih za vinogradare zahvalnih osobina, poput velike i redovne rodnosti, te odlične prilagodljivosti različitim tlima i tipovima kontinentalne klime. Internacionalni imidž joj je u prošlosti bio narušen zbog dvaju razloga. Prvi je osrednja kvaliteta kakvu je socijalistička ekonomija većine spomenutih zemalja desetljećima njegovala, a drugi je nesretno odabrano ime koje koristeći riječ riesling u većini svojih sinonima prosječnom potrošaču poručuje kako se radi o kopiji ili podvrsti pravog rieslinga. Upravo suprotno, graševina je visokokvalitetna i sasvim originalna sorta koja ne treba služiti kao priljepak niti jednoj drugoj. Danas je percepcija o ovoj sorti promijenjena, što pokazuje iznimno visoka zastupljenost u sortimentu pojedinih podunavskih zemalja, a još više što pokazuje iznimna popularnost na tržištima poput Hrvatskog gdje je svaka četvrta boca vina prodana na policama supermarketa upravo od graševine.  Jedna od vodećih vinskih kritičara i vinskih stručnjaka uopće, gospođa Jancis Robinson je u sveobuhvatnoj knjizi Wine Grapes o vinskim sortama, koju je napisala zajedno s Juliom Harding i Jose Vouillamozom, prednost pri odabiru matičnog ili prvog naziva za ovu sortu dala hrvatskoj inačici – graševina. Za tu odluku je navela nekoliko razloga, između kojih se ističu neimanje riječi rizling/riesling u nazivu i iznimna popularnost i zastupljenost koju ta sorta u Hrvatskoj uživa. U mnogim kontinentalnim vinogorjima Hrvatske zauzima više od 50 posto ukupnih vinogradarskih površina, a ime sorte u Hrvatskoj je proizašlo iz izgleda bobice u jednoj fazi zrenja kada je vrlo slična zelenom grašku.